Bogumili

Historija bogumila

Bogumilski pokret javio se sredinom 10. vijeka u Makedoniji kojom je tada upravljao bugarski kralj Petar. Katolici i pravoslavci smatrali su bogumilsku vjeru pogrešnom i Bogumile su nazivali hereticima. Od samog nastanka ovog pokreta, Bolgumili su bili protjerivani. Svi kraljevi i sve vlasti nastojale su uništiti Bogumile koji su do dolaska u Bosnu imali jako malo svojih pripadnika. Nakon što su protjerani sa istoka, Bogumili su se zastalno skrasili u Bosni. Tu je bogumilstvo prihvaćeno u potpunosti pa se može reći da je u srednjem vijeku u Bosni stanovništvo u potpunosti pripadalo bogumilskoj religiji.
Međutim, pripadnici drugih religija koji su djelovali van Bosne nisu dozvoljavali Bogumilima miran život te su im prijetili istrebljenjem. Tu se prije svega misli na rimskog Papu koji se oštro borio protiv bogumila. Nekoliko puta je prijeti križarskim ratom i prijeto da će napasti Bosnu ukolko se ne odrekne bogumilstva. Papinska hajka prtiv Bolumila počela je još u vrijeme bana Kulina 1202. godine. Te godine je došao prvi papin izaslanik koji je mirnim putem bosanskog bana trebao odgovoriti bogumilstva. Nakon što se nije odrekao bogumila, papa je najozbiljnije zaprijetio križarskim ratom. Sljedeće godine, 1203. ban Kulin se na Bilinom polju kod Zenice sa papinim izaslanikom potpisao čin odricanja zajedno sa straješinama Crkve Bosanske. Kada su papini izaslanici otišli iz Bosne, kulin ban i Crkva Bosanska nastavili su po svome i tako se bogumilstvo u Bosni očuvalo. Međutim, kada je papa čuo za ovu prevaru odmah je započeo križarski rat. Papa je poslao veliku vojsku na Bosnu ali ga je zatekao još veći otpor. U tom ratu koji je trajao oko 3 godine Bosanci su dali doznanja Papi ”skim ima posla”. Na taj način Bogumili i Crkva Bosanska opstali su još jednom. Tragični kraj bogumilstva desit će se u 15. vijeku kada je pala i Bosna pod Osmansku Vlast.

Način vjerovanja i obredi

Za Bogumile možemo reći da su bili kršćani što pokazuju i simboli na stećcima i naziv «kristjani» koji su dobili kada su se nastanili u Bosni u 11. vijeku. Glavno vjerovanje Bogumila bila je dualistička hereza, tj. bogumilska vjera zasnivala se na vjerovanje u dobro i zlo. Što se tiče vjerovanja, za bogumilsku vjeru možemo reći da je to bio kao izvorni oblik kršćanstva koji se desio prije crkvenog raskola. Što se tiče obreda i običaja Bogumili su bili najsličniji Muslimanima jer su morali obavljati 5 puta dnevno molitvu i nisu smjeli jesti svinjsko meso.
Starješina ili svećenik nazivao se «did», a vijernici kristjani. Religijska institucija u srednjovijekovnoj Bosni koju su formirali Bogumili zvala se Crkva Bosanska. Ta crkva bila je veoma skromna jer nije ima svoje građevine za razliko od katolika koji su upravu u ovm periodu izgradili najpoznatije i najveće katedrale, već je imala male kapele. Poed toga Crkva Bosanska imala je i svoje vjersko učenje koje je činilo osnovu vjere i bilo glavni faktor pri izvođenju molitvi.